Od davne 1956. svake se godine održava glazbeni festival koji je osnovan kako bi ujedinio zemlje Europe. U samim početcima natjecalo se sedam zemalja, od kojih bi svaka poslala po dvije pjesme, a početkom devedesetih natjecanju se počelo pridruživati sve više država. Ono što čini Eurosong tako posebnim način je na koji se taj festival održava.

Svake godine države koje žele sudjelovati održavaju lokalna glazbena natjecanja na kojima se biraju njihovi predstavnici. Od mnogih natječaja možemo istaknuti najgledanije – Melodiefestivalen (Švedska) Sanremo (Italija). Hrvatska bira predstavnika/cu slušajući pjesme poslane na festival Dora na kojem je ove godine pobijedila Mia Dimšić s pjesmom Guilty Pleasure.

Odabrane se pjesme zatim natječu dvaput, u polufinalim i finalnoj večeri. Od ukupnog broja predstavnika svake polufinalne večeri dalje prolazi njih 10, a direktan prolaz u finalnu večer imaju zemlje koje financiraju najveći dio natjecanja – Italija, Francuska, Njemačka, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Zemlja koja drži titulu pobjednika prošlogodišnjeg Eurosonga također ima direktan prolaz u finale te je domaćin cijelom natjecanju, što znači da u finalu sudjeluje 26 zemalja. Tijekom godina, Eurosongu su se pridružile i neke države koje nisu dio Europe kao što su Izrael i Australija. Sustav glasovanja tijekom povijesti često se mijenjao, a trenutno je na snazi bodovanje žirija (od 1 do 12) te ukupni glasovi publike.

Važan prijenosnik različitih kultura

Osim što taj glazbeni festival godinama ujedinjuje Europu te podiže sveukupni moral, također je važan prijenosnik različitih kultura. Svaka zemlja ima priliku svijetu dočarati ono što je čini posebnom. Iz tih su razloga bolji rezultati često vidljivi kod zemalja koje šalju pjesme na svojem jeziku.

Zahvaljujući Eurosongu, prepoznati su mnogi iznimni izvođači, a neki su od njih osvojili i titulu pobjednika. Kao najuspješnijeg pobjednika možemo istaknuti švedski bend ABBU. Svojom pobjedom 1974. godine osigurala je vječnu svjetsku slavu. Finski bend Lordi svojom je pobjedom bio jedan od najutjecajnijih sudionika u povijesti Eurosonga. Obučeni kao demoni, pjesmom Hard Rock Hallelujah potresli su gledaoce i zaslužili titulu najstrašnijeg, ali najnezaboravnijeg nastupa. Norvežanin Alexander Rybak, pobjednik Eurosonga 2009. godine, pjesmom Fairytale osvojio je najveći mogući broj bodova prema starom bodovnom sustavu. Fairytale je ostala nezaboravna za stalne gledatelje Eurosonga, a nedavno se na aplikaciji TikTok proslavila i među mlađim generacijama.

Godine 2012., Šveđanka Loreen odnijela je pobjedu s pjesmom Euphoria. Njezina je pjesma od svih koje su se ikad natjecale na Eurosongu preuzimana najviše puta. Pobjednica 2014. godine Austrijanka Conchita Wurst izazvala je pomutnju svojom fantastičnom izvedbom pjesme Rise Like a Phoenix. Mnogi su mediji još dugo nakon festivala pisali o tom nezaboravnom nastupu. 2018. godine Netta je pjesmom Toy donijela Izraelu četvrti trofej. Toy je svojom neobičnošću privukla mnoge slušatelje, a 2020. ponovno je odzvanjala svijetom zahvaljujući aplikaciji TikTok koja je promovirala i idućeg pobjednika Duncana Laurenca i njegovu pjesmu Arcade.

Eurosong se 2020. godine nije održao zbog situacije koje je zahvatila svijet, ali vrijedi spomenuti izvođače čije bi pjesme te godine sigurno oduševile publiku. Predstavnik Italije Diodato s pjesmom Fai Rumore, litvanski pop-rock sastav The Roop s On Fire, ukrajinski bend Go_A i Solovey te Švicarac Gjon’s Tears s Répondez-moi.

Fantastični nastupi i neočekivane pobjede

Iako 2020. nije bilo nastupa, Eurosong 2021. godine nadoknadio je zaostatke i postao jednim od najgledanijih te najdražih Eurosonga ikad održanih. Talijanski rock bend Måneskin svojom je pobjedom ostavio gledatelje bez riječi. Energična pjesma Zitti E Buoni, zvučni instrumenti, nikad viđeni kostimi te fantastična izvedba iznenadila je publiku i potaknula je na pozitivne, ali nažalost i negativne komentare. Usprkos zasluženoj pobjedi, članovi benda susreli su se s brojnim kritikama i optužbama, ali prošavši kroz sve to, stoje kao jedan od najaktualnijih rock bendova današnjice.

Usporedivši pobjede u povijesti Eurosonga, ne može se zaključiti koja vrsta glazbe najviše pobjeđuje, ali može se sa sigurnošću reći da je uvijek nešto novo i drugačije. Ono što čini festival tako uzbudljivim upravo su neočekivane pobjede, no postoje mnoge zemlje koje nikada nisu pobijedile kao što su Rumunjska, Poljska, Albanija, Cipar i druge, a među njima je i Hrvatska. S druge strane, postoje i one koje su pobijedile više puta. Titulu zemlje s najviše pobjeda nosi Irska, a za petama joj stoje Švedska te Francuska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Luxemburg.

Nakon svega toga suočavamo se s pitanjem što čini jednog pobjednika? Kako bi bilo da se pjesme koje sudjeluju na natjecanju ne objavljuju prije prvog nastupa?

Tijekom i poslije svakog Eurosonga mogu se vidjeti različite žalbe te prigovori na predstavnike zemalja i pobjednike. Te žalbe često uključuju sam izgled predstavnika ili njihov odabir odjeće te scenografiju i trud uložen u izvedbu. Posljednjih godina za predstavnike više nije bitna isključivo kvaliteta pjesme, već sve što čini njihov nastup. Svake godine može se vidjeti sve veća usredotočenost na kostime, šminku, frizure, ples te pozornicu koja prati priču.

Oduzima li to sve od značajnosti pjesme?

Mišljenja su različita. Postoje oni koji tvrde da bi se trebali vratiti jednostavnosti prošlosti, a s druge strane nalaze se gledaoci koji uživaju u hiperbolnim nastupima. Kod pobjede najvažnija je pjesma, no nije istina tvrditi da ostali elementi nemaju svoj utjecaj.

Tako se može postaviti pitanje ima li razlike između uspjeha solo izvođača i grupa?

Bi li frontman Måneskina Damiano David slavio pobjedu da je nastupio sam? Bi li vodeći vokal benda Lordi Tomi Putaansuu bio tako uspješan da je jedini zakoračio na pozornicu? Bi li Loreen uspješno zadivila publiku da je iza sebe imala čitav bend? Na ta se pitanja ne može pronaći konkretan odgovor, ali može se reći da su ti predstavnici pobijedili iz različitih razloga, a oduzimajući od njih ono što ih ističe, ne ostavlja im se mnogo prilika za uspjeh jednakog razmjera.

Jedna od odrednica njihova uspjeha je i tekst pjesme. Postoje i one zemlje koje su zbog vulgarnih riječi korištenih u tekstu morale prepraviti određene dijelove pjesme ili ih u potpunosti izostaviti. Neki primjeri takvih nastupa su Mikolas Josef s pjesmom Lie To Me, Måneskin s Zitti E Buoni te čak i ovogodišnji predstavnici Latvije Citi Zēni s Eat Your Salad.

Cenzure nastupa zbog kostima

Osim pjesama, dolazi i do cenzura nastupa. Tako je 2016. godine Bjelorusu Alexanderu Ivanovu bilo zabranjeno na pozornici nastupati bez odjeće, a Jendrik Sigwart je 2021. morao promijeniti kostim jednom plesaču kako bi bio u skladu s pravilima. Osim činjenice da kostimi moraju biti prikladni Eurosong pozornici, također je bitno da budu usklađeni s nastupom te vizualno podnošljivi. 2016. godine gledatelji festivala odlučili su da je haljina naše predstavnice Nine Kraljić bila sve osim vizualno podnošljiva.

Nina je prema glasovima publike bila proglašena najgore odjevenom te joj je dodijeljeno priznanje Barabara Dex čije je značenje 2019. promijenjeno iz titule najgore odjevene osobe u titulu najupečatljivijeg kostima. To, nažalost, nije bio posljednji put da je Hrvatska bila kritizirana zbog kostima predstavnika. Iako nije osvojio Barbara Dex nagradu, Roko Blažević 2019. bio je meta raznih kritika zbog upečatljivih anđeoskih krila.

Možemo li okriviti kostime kao jedan od razloga za hrvatski neuspjeh na Eurosongu? 

Podrazumijeva se kako izgled predstavnikova kostima može utjecati na krajnji rezultat, no ono što Hrvatska treba oduzeti od svojih gubitka i kritika je da je za pobjedu potrebna i kvalitetna pjesma. Najbliže što je Hrvatska došla do pobjede bilo je 1989. kada je pobijedila u sklopu Jugoslavije s pjesmom Rock Me koju je otpjevala grupa Riva. Nakon toga, najuspješnija je bila 1996. (Maja Blagdan, Sveta ljubav) i 1999. (Doris Dragović, Marija Magdalena) kada se plasirala kao četvrta u finalu.

Otada, Hrvatska nije imala neke značajnije nastupe, ali se susrela s raznim kritikama, no i pohvalama. Albina Grčić 2021. s pjesmom Tick-Tock šokirala je mnoge gledatelje Eurosonga ne plasiravši se u finale festivala. Mnogi obožavatelji izvan Hrvatske bili su zgroženi njezinom nekvalifikacijom, a Hrvati su se sa situacijom nosili ostavljajući pogrdne komentare Norveškom izvođaču Tixu za kojeg su smatrali da je mladoj Albini uzeo mjesto.

Potreban iskorak prema neviđenom

Ove godine na Dori pobijedila je već spomenuta Mia Dimšić. Njezina je pjesma izazvala pobunu te je prozvana plagijatom. Guilty Pleasure bezbroj je puta uspoređena s pjesmom Willow poznate američke pjevačice Taylor Swift. Uvidom u mišljenje publike, lako je zaključiti kako su mnogi razočarani rezultatima. Velika većina nadala se pobjedi Marka Bošnjaka i pjesme Moli za nas te su nakon Dore mnogi pisali kako je glasanje za njihova favorita bilo onemogućeno.

Uspješnost Hrvatske sigurno bi bila veća kada bi ju ponovno predstavljala pjesma na hrvatskome jeziku. Trebali bismo zakoračiti izvan skloništa koje pružaju tipične pop pjesme i krenuti prema drugačijem, neviđenom.

Prema statistici, već sada se može pogađati pobjednik ovogodišnjeg Eurosonga. Vrlo je moguće da će Italija nakon finalne večeri imati dvije uzastopne pobjede. Predstavnici Mahmood i Blanco svojom su pjesmom Brividi očarali slušatelje. Melodija, vokali, jednostavnost, profinjenost nastupa te tekst pjesme upućuju na velik nadolazeći uspjeh, no ne možemo zanemariti Ukrajinu i njihove predstavnike Kalush Orchestar s pjesmom Stefania čije su šanse čak i veće od talijanskih.

Što nas očekuje ove godine, vidjet ćemo od 10. do 14. svibnja, a do tada obožavatelji Eurosonga mogu slušati sve pjesme preko poznate platforme YouTube i odabrati svojeg favorita.